U Gazi Husrev-begovoj biblioteci predstavljena Monografija Mladi muslimani - I tom
Udruženje Mladi muslimani, u saradnji s Naučno-istraživačkim institutom Ibn Sina, u srijedu 26. juna 2024. godine je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu organiziralo promociju Monografije Mladi muslimani - I tom.
Ova monografija, autora Armina Džunuzovića, sadrži biografije 100 istaknutih pripadnika organizacije Mladi muslimani, osnovane 1939. godine.
- Radi se o osnivačima i prvim generacijama Organizacije. Ova naučna publikacija je nastajala godinama na osnovu naše dostupne ahrivske građe u Udruženju, i drugih izvora. Publikacija je prva u nizu planiranih, s obzirom da je više od 1.000 ljudi bilo obuhvaćeno sudskim procesima Mladim muslimanima nakon Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji. Istraživanja se nastavljaju, očekujemo da se u narednom periodu pojavi i drugi tom - izjavio je Sanadin Voloder, sekretar Udruženja Mladi muslimani.
Autor Džunuzović je naglasio da je izlazak ove monografije veliki uspjeh naše historiografije, "jer su teme o kojima Monografija govori predstavljene kao tabu teme".
- Ovaj uspjeh je izrazito velik jer nam opisuje poseban period u našoj historiji, posebno u bošnjačkoj historiji, opisuje ljude, a kroz ljude priča priču o vremenu i ideji Mladih muslimana, borbi, istrajnosti - naglasio je autor.
Na promociji se obratio i direktor Instituta Ibn Sina Muhammed Husein Abbasi.
- Drago mi je da istaći da Ibn Sina u Bosni i Hercegovini svakih nekoliko godina predstavi neki važan projekat, koje provodimo ili sami ili sa drugima. Institut ima čast da je i danas prisutan kao suizdavač ovog važnog historijskog djela - kazao je, između ostalog, on.
Pored interaktivnog predstavljanja sadržaja Monografije, u interpretaciji Maida Dizdarevića i Amine Kahriman Muhasilović, ovom prilikom premijerno je izvedena Koračnica Mladih muslimana, odnosno himna koju je napisao Esad Karađozović, jedan od osnivača Organizacije.
Koračnicu je izveo dio Hora Medrese "Osman-ef. Redžović" iz Visokog.
Recenziju za Monografiju napisao je i reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović i dr. Fahira Fejzić čengić, a izdavači Monografije su Udruženje Mladi muslimani i Institut Ibn Sina.
Haniyeh je bio pragmatičan vođa Hamasa
Ismail Haniyeh, vođa Hamasa koji je ubijen u, kako je grupa rekla, "cionističkom napadu" u Iranu, bio je snažno lice međunarodne diplomacije palestinske grupe dok je rat bjesnio u Gazi, gdje su tri njegova sina ubijena u izraelski vazdušni napad.
No, uprkos retorici, mnoge diplomate su ga smatrale umjerenim u poređenju sa članovima grupe u Gazi.
Postavljen na čelnu poziciju Hamasa 2017. godine, Haniyeh je živio između Turske i Katara, što mu je omogućilo da djeluje kao pregovarač u pregovorima o prekidu vatre.
Tri Hanijehova sina – Hazem, Amir i Mohamed – ubijena su 10. aprila kada je izraelski vazdušni napad pogodio automobil koji su vozili. Haniyeh je u napadu izgubio i četvero svojih unučadi, tri djevojčice i dječaka.
Rekao je da su "interesi palestinskog naroda ispred svega" kada su ga upitali da li će njihovo ubistvo uticati na pregovore o primirju.
Njegova sestra je također uhapšena u aprilu, a izraelska policija i Shin Bet rekli su da je zadržana pod sumnjom da je kontaktirala s liderima Hamasa i da je podsticala "terorističke napade" u Izraelu gdje je živjela.
Bez obzira na oštar jezik u javnosti, arapske diplomate i zvaničnici su ga smatrali relativno pragmatičnim u poređenju sa tvrđim glasovima unutar Gaze.
Dok je izraelskoj vojsci govorio da će se "daviti u pijesku Gaze", on i njegov prethodnik na mjestu lidera Hamasa, Khaled Meshaal, obišli su regiju kako bi razgovarali o sporazumu o prekidu vatre s Izraelom uz posredovanje Katara koji bi uključivao razmjenu talaca za Palestince u izraelskim zatvorima kao i više pomoći za Gazu.
Kada je napustio Gazu 2017. godine, Haniyeha je naslijedio Yahya Sinwar koji je proveo više od dvije decenije u izraelskim zatvorima i kojeg je Haniyeh primio natrag u Gazu 2011. nakon razmjene zatvorenika.
"Haniyeh vodi političku bitku za Hamas s arapskim vladama", rekao je prije smrti Adeeb Ziadeh, specijalista za palestinska pitanja na Univerzitetu Katar.
"On je politički i diplomatski front Hamasa", rekao je Ziadeh.
Haniyeh i Meshaal su se sastali sa zvaničnicima u Egiptu, koji je također imao posredničku ulogu u pregovorima o prekidu vatre. Haniyeh je početkom novembra otputovao u Teheran kako bi se sastao sa iranskim vrhovnim vođom ajatolahom Alijem Hamneijem, izvještavaju iranski državni mediji.
Kao mladić, Haniyeh je bio studentski aktivista na Islamskom univerzitetu u Gazi. Pridružio se Hamasu kada je osnovan u Prvoj palestinskoj intifadi 1987. Uhapšen je i nakratko deportovan.
Hanija je postala štićenik osnivača Hamasa šejha Ahmada Jasina, koji je, kao i Hanijeva porodica, bio izbeglica iz sela Al Jura u blizini Aškelona. Godine 1994. rekao je Reutersu da je Yassin bio model za mlade Palestince, rekavši: “Od njega smo naučili ljubavi prema islamu i žrtvovanju za islam, a ne da klečimo pred ovim tiranima i despotima.” Šejha Yassina je ubio Izrael 2004. godine.
Haniyeh je bio rani zagovornik ulaska Hamasa u politiku. On je 1994. godine rekao da bi formiranje političke stranke „omogućilo Hamasu da se nosi sa novim razvojem događaja“.
Na početku njegov prijedlog nije bio prihvaćen od strane vodstva Hamasa, ali kasnije je odobren i Haniyeh je postao palestinski premijer nakon što je grupa pobijedila na palestinskim parlamentarnim izborima 2006. godine, godinu dana nakon izraelskog povlačenja iz Gaze.
Grupa je preuzela upravljanje Gazom 2007. godine, što je dovelo do toga da palestinski predsjednik Mahmoud Abbas, koji potiče iz suparničke frakcije Fataha, smijeni Haniyeha s mjesta premijera.
2012. godine, na pitanje da li je Hamas odustao od oružane borbe, Haniyeh je odgovorio “naravno da nije” i rekao da će se otpor nastaviti “u svim oblicima – narodni otpor, politički, diplomatski i vojni otpor”.