Promocija zbornika ''Bošnjaci u Osmanskom carstvu (XV-XX stoljeću)
U organizaciji Udruženja ''Mladi muslimani'' u Gazi Husrev-begovoj biblioteci održana je 10. Maja promocija zbornika naučnih radova ''Bošnjaci u Osmanskom carstvu (XV-XX stoljeće)''. Zbornik je produk istoimenog Međunarodnog naučnog skupa održanog u Sarajevu 20. Decembra 2014. godine. Promotori zbornika bili su dr.sc. Sedad Bešlija sa Instituta za historiju u Sarajevu, zatim doc.dr. Haris Dervišević, viši asistent na Katedri za historiju umjetnosti Filozofskog fakulteta UNSA, te mr.sc. Fuad Ohranović, direktor Historijskog arhiva Sarajevo.
Dr. Bešlija govorio je o vremenu Osmanske države kao historijskom periodu koji je Balkanu donio pet stoljeća, odnosno, najduži period političkog jedinstva u historiji ovog prostora. ''Faktori koji su 600 godina održali Osmanlije na nogama su pravda i porezni sistem'', naglašava dr. Bešlija i dodaje: ''Na tom istom Balkanu u postosmanskom doba dominiraju negativni odnosi prema Osmanskoj epohi. Historijska svijest je ključna sintagma. Njeno stanje može predstavljati najveću prepreku i kočnicu za normalan razvoj pojednica ili kolektiva u budućnosti. Takav je slučaj sa muslimanima Balkana. U drugoj fazi slučaj je produbljen kada su ti muslimani dostigli nacionalni razvoj. Fragmentiranje teritorija, pojava užeg etničkog definiranja identiteta doveli su do diskontinuiteta i parceliziranja njihove svijesti koja nije bila kondenzirana niti generacijski prenošena. Tako je došlo do udaljavanja jednog od drugih, a u drugoj fazi samih od sebe, izostanka sagledavanja širih historijskih procesa i identificiranja zajedničkih problema te odsustva svijesti o zajedničkoj sudbini. To bi mogla biti centralna poruka ovog Zborniaka radova'', ističe dr. Bešlija.
Dr. Dervišević i mr. Ohranović govorili su o samim radovima naglašavajući važnost svakog od njih, bilo da se odnose na političke, trgovačke (ekonomske) poslove, bilo da se radi o kulturi. Uloga Bošnjaka u svim ovim državnim i društvenim tokovima Osmanske države je izrazito velika i značajna, a o čemu se malo zna i sa predrasudama se ocjenjuje cijeli period Osmanske vladavine. Zbog toga je važno istraživati, pisati i objavljivati knjige i radove poput ovog Zbornika. Mr. Ohranović je naglasio problem institucija koje se bave historijskim istraživanjima i arhiviranjem građe. To su institucije koje imaju podstanarski status, koje nemaju dovoljno kadrova, pa recimo osmanskim periodom se bavi svega 15-20 historičara u BiH. Što je za historijski period od 600 godina malo.
Dan Kudsa 2017.
Udruženje ''Mladi muslimani'' tradicionalno, već blizu dvije decenije, obilježava ''Međunarodni Dan Kudsa'', ustanovljen 1979. godine u znak podrške Državi Palestini i stradanju ali i borbi palestinskog naroda za normalan život na svojoj zemlji i u svojoj državi. U ovom simboličnom podsjetniku javnosti, ali i političke, društvene, kulturne, intelektualne elite, na nepravdu i zločin koji se pred očima cijelog svijeta dešava palestinskom narodu, ove godine Udruženju ''Mladi muslimani'' pridružilo se i Udruženje ''Bosansko-palestinskog prijateljstva'' i Udruženje ''Palestinska zajednica u Bosni i Hercegovini''
''Međunarodni Dan Kudsa'' obilježen je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci posljednjeg petka u mjesecu ramazanu iza džume namaza, a što je ove godine bilo 23. juna. U sklopu programa obilježavanja ''Međunarodnog Dana Kudsa'' uvodno izlaganje je imao akademik prof. dr. Esad Duraković, a potom je premijerno prikazan dokumentarni film ''Palestina'' u kome o dešavanjima u Palestini, stradanju Palestinaca, političkim prilikama i odnosima, budućnosti ovih prostora govore eminentni stručnjaci, intelektualci, analitičari iz naše zemlje.
Akademik Duraković u svom izlaganju primjetio je da je stradanje u Palestini iznad svakog jezika, iznad svakog vapaja i teško je i nemoguće izreći tu patnju i nepravdu. ''To je epsko stradanje, a mi ep znamo kao rezultat mašte i fikcije pisca, znamo da nastaje na mitu, a Palestina nije mit, nije fikcija, a njeno stradanje je epsko. Palestina je ep modernog vremena, modernog doba. Predugo traje neizrecivo stradanje i patnja Palestine i njenog naroda'', naglašava akademik Duraković i pita se u nastavku koji smisao ima poezija, slikarstvo, filozofija dok postoji ovakva patnja Palestine, gdje nam je savjest?! ''Kuds treba biti, nadam se da neću biti pogrešno shvaćen, politička Kibla cijelog ummeta, cijelog muslimanskog svijeta. Nažalost, muslimanski svijet se ne odnosi kako bi trebao prema Palestini, a to je izdaja cijelog ummeta'', smatra akademik Duraković.
Predavanje Avde Hebiba o referendumu za nezavisnost BiH
U srijedu, 25. oktobra u Morića hanu održano je predavanje Avde Hebiba na temu ''Referendum za nezavisnost Bosni i Hercegovini''. Avdo Hebib je odigrao važnu ulogu u organizaciji i provođenju referenduma i vrlo temeljno je govorio o pripremama i održavaanju referenduma uz niz zanimljivih i javnosti nepoznatih detalja.
Malo je poznato da u pripremi referenduma da bi bio proveden po svim pravilima koja je nalagala Evropska zajednica, u svakoj općini morao je biti angažiran određeni broj stručnjaka, pravnika za organizaciju i sprovođenje referenduma. Međutim, zbog sigurnosti bilo je teško osigurati dovoljan broj pravnika. U takvim okolnostima dešavale su se zanimljive situacije, poput poziva i stavljanja na raspolaganje Meddžide Kreso. Ona je nakon razgovora sa Avdom Hebibom i stavljanja na raspolaganje sama odlučila otići u Trebenje i sprovesti referendum u ovom gradu koji je bio jedan od najopasnijih i najnesigurnijih. Nakon okončanja referenduma i pritiska koje je imala pozvala je Hebiba i rekla mu da osigura da se referendusmski listići sigurno prebace iz Trebinja, a da ona nije bitna u svemu tome. Hebib je brzo reagovao i poslao tri vozila MUP-a iz Mostara koji su preuzeli Meddžidu Kreso i listiće i preko Dubrovnika uspjeli se sigurno prebaciti do Mostara i Sarajeva. Avdo Hebib je iskoristio priliku da pomene i još neke događaje i ljude koji su odigrali značajnu ulogu tokom referenduma, poput Nidžare Beganović koja je kao portparol uspješno animirala svjetske medije i javnost da sa pažnjom prate referendum, te je uspješno prenosila sve značajne podatke tokom i nakon referenduma.
Iako je referendum za nezavisnost BiH široko poznat javnosti predavanje Avde Hebiba iz prve ruke bilo je izuzetno korisno i sa mnogo nepoznatih ili manje poznatih detalja. Govorio je Hebib i o odluci Hrvata da drugog dana referenudma izađi i daju glas nezavisnosti BiH, ali i o tome da je veliki broj Srba izašao na referendum i podržao nezavisnost.