Dan Kudsa 2011
Zadnji petak ramazana u svjetskom kalendaru objetnica upisan je kao Dan Kudsa. Za sve moralne, pravedne, istinoljubive ljude na planeti ovaj dan predstavlja dan sjećanje i podsjećanja na političku, ekonomsku, humanitarnu katastrofu u kojoj se nalazi Palestinski narod i Država Palestina. Istovremeno je ovo dan nade i vjere da će istina i pravda doći i do Palestine.
Udruženje ''Mladi muslimani'' i ove godina organizira manifestaciju Dan Kudsa i time Bosnu i Hercegovinu i njene građane uključujemo u red istinoljubivih država i naroda. Naš je cilj da obavjestimo i podsjetimo naše građane na dešavanja u Palestini, ali i da pošaljemo poruku našim vođama da budu od onih koji su pravedni i istinoljubivi i koji će svoje kolege u svijetu uspravne kičme opominjati na patnju Palestine i njenih građana.
Septembar 2011. godine važan je mjesec za Palestinu kada će Generalna skupština UN-a odlučivati o prijemu Države Palestine u punopravno članstvo UN-a. Bosna i Hercegovina će glasati i to je prilika da se pokaže na djelu podrška Palestini i njenim napaćenim građanima.
Ove godine Dan Kudsa Udruženje ''Maldi muslimani'', organizira u Amfiteatru Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu. Zadnji ramazanski petak je 26.08., a manifestacija počinje u 14 sati. Gost predavač je reisu-l-ulema prof. dr. Mustafa ef. Cerić. A osim njegovog izlaganja bit će upriličena i promocija knjige koju je naše Udruženje upravo izdalo. Riječ je o knjizi ''Izraelski lobi i vanjska politika Sjedinjenih Država''. Promotor je Muhamed Mrahorović.
Pored Sarajeva, manifestacija će biti održana i u Mostaru, gdje će u Amfiteatru Kulturnog Centra Kralj Fahd biti prikazan dokumentarni film ''Jeruzalem - Istočna strana priče''.
Sa Dana Kudsa upućena podrška stalnom članstvu Palestine u UN
Zadnjeg petka u ramazanu, iza džume namaza, obilježava se Dan Kudsa. Ove godine to je bio petak, 26. avgust. Udruženje ''Mladi muslimani'' obilježilo je Dan Kudsa prigodnom manifestacijom koja je održana u tri grada u Bosni i Hercegovini: Sarajevu, Mostaru i Kaknju. U Sarajevu je bila centralna manifestacija koja je održana u amfiteatru Gazi Husrev-begove medrese. Gost predavač bio je reisu-l-ulema prof. dr. Mustafa ef. Cerić, a promovirana je i knjiga ''Izraelski lobi i vanjska politika Sjedinjenih Država''. Knjiga je sredinom ramazana izašla iz štampe u izdanju našeg Udruženja. Promotor knjige bio je Muhamed Mrahorović, bivši ambasador BiH u Jordanu, i dobar poznavalac stanja na Bliskom istoku. Učešće u programu manifestacije uzeli su još Edhem Bakšić, predsjednik Udruženja; te Anes Džunuzović, sekretar Udruženja. Moderator je bio Timur Gadžo.
Nakon uvodnog obraćanja predsjednika Udruženja Edhema Bakšića, te iskazane zahvale učesnicima manifestacije i gostima, riječ je data reisu Cerić. Uvaženi reis Cerić podcrtao je značaj ovog dana i podsjetio da se on obilježava već više tri decenije i da ga je ustanovio imam Homeini. To je dan sjećanja na Palestince i njihovo stradanje. Reis Cerić je posebno naglasio radosnu vijest iz Palestine da su se pomirile dvije političke opcije Hamas i Fatah. ''Sve mi ovdje možemo da razumijemo, ali nikako ne možemo da shvatimo sukob između Palestinaca i njihovih političkiih opcija, i stoga nas raduje vijest o pomirenju, ukoliko je iskrena'', kaže reis Cerić. Reis Cerić smatra da se pravedno rješenje u Palestini može dobiti kada Izrael shvati da se ne može ponašati kako se ponaša i kad prihvati Palestinu kao realnost. Napomenuo je da među Jevrejima postoje opcije koje se ne slažu sa politikom cionističkog Izraela, ali su nemoćne da bilo šta promjene. Sa druge strane i Palestinci moraju shvatiti da je Izrael tu i da se ništa ne dobija negiranjem njegovog postojanja. Reis je proučio i dovu za Palestinu i njene građane.
Za knjigu ''Izraelski lobi i vanjska politika Sjedninjenih Država'', promotor Mrahorović kaže da je knjiga male veličine, ali velikog sadržaja. Posebno je bitna što dolazi iz kruga zapadnih autora, uglednih univerzitetskih profesora, jer njihova riječ se dalje čuje od riječi kritičara izraelske politike sa istoka. A kolika je snaga izraelskog lobija govori činjenica da je ova knjiga izazvala velike polemike, te da su sami autori doživljavali određene neugodnosti.
Na kraju je sekretar Udruženja Anes Džunuzović govorio o anketi koju je Udruženje provelo među bh. političarima o tome da li treba podržati Palestinu u namjerama da na 66 sjednici Generalne Skupštine UN-a zatraže prijem u stalno članstvo, a zbog čega je nedavno u BiH bio i Mahmud Abas. Rezultati su bili očekivani, podršku su dali samo bošnjački političari. A razlog tomu nije vjerska bliskost, već činjenica da je lobi Izraela jak svugdje u svijetu i da je logika hrvatskih i srpskih političara da trebaju imati dobre odnose sa Izraelom, jer od toga imaju više koristi od podrške istini. Ponuđeno je i nekoliko zaključaka nastalih na bazi izlaganja reisa Cerića, te govora Muhameda Mrahorovića, i trenutnih političkih dešavanja u Palestini. Data je podrška približavanju stavova i pomirenju Fataha i Hamasa, data je podrška Palestini za proglašenje stalnom članicom UN-a, a traži se obustava radova oko i ispod Mesdžidul Aksa džamije, prve kible muslimana, i treće džamije po vrijednosti.
U prilog Danu Kudsa Udruženje ja štampalo i bilten Dan Kudsa u kojem se čitatelji upoznaju ukratko sa historijom Jerusalema, kroz prikaz značajnih vjerskih objekata svih triju vodećih religija, a sa naglaskom na Mesdžidul Aksa i Kubetul Sahra.
Na manifestacijama u Mostaru i Kaknju prikazan je dokumentarni film Jerusalem – Istočna strana priče. U Kaknju je zbog nemogućnosti da se organizira Dan Kudsa u petak, program održan u srijedu, pa je upriličen i iftar za sve goste.
Lik i djelo Alije Izetbegovća
U organizaciji Osnovnog odbor Jablanica Udruženja ''Mladi muslimani'', u petak, 14. oktobra u kino sali u Jablanici održana je tribina ''Lik i djelo Alije Izetbegovića''. Gost predavač bio je Hasan Čengić. U prvom dijelu svoga obraćanja Čengić je istakao značaj Jablanice i njegovih stanovnika u odbrani BiH u agresiji 1992.-1995. ''Jablanica je bila vrlo važno mjesto za odbranu BiH. Da je pala, pao bi i Konjic, a onda i Sarajevo. Također je bila mjesto koje je prihvatilo jako mnogo muhadžira''.
U nastavku Čengić ističe da ne treba praviti ni od koga, pa ni od Alije Izetbegovića, kult ličnosti, kakav je bio slučaj sa Titom, bez obzira na Izetbegovićeve zasluge za BiH i njene građane prije svih Bošnjake. Posebno ne treba od Alije Izetbegovića graditi takvu ličnost jer je to njemu samom bilo strano. U nastavku donosimo dio izlaganja Hasana Čengića: ''Priča o Aliji je priča o nama. Priča o Bošnjačkom narodu. Alija je za svog života upoznao tri režima. Prvi između prvog i drugog Svjetskog rata, režim Kraljevine SHS koji je Alija gledao odozdo kao dječak. Alija je upoznao režim koji ga je gledao odozgo, kao broj, kao državnog neprijatelja koga treba pratiti. Alija se upoznao i sa komunističkim režimom i to u zatvoru. Jer je samo godinu dana po dolasku komunista na vlast uhapšen i osuđen na tri godine robije i samo godinu dana prije propasti komunističke vlasti izlazi iz zatvora. Ovo je velika simbolika. Između ta dva zatvora Alija je izvan zatvora, formalno na slobodi, ali u zatvoru, jer je cijelo vrijeme praćen, prisluškivan, prikupljale su se informacije za njega kao za državnog neprijatelja. U stvari Alija je od početka do kraja tog režima za taj režim bio kriv. Zašto, kako... nije važno, ali je kriv. Alija piše i objavljuje članke pod izmišljenim imenima, ali ga SDB i dalje prati. Biva uhapšen 1983. i optužuju ga zbog njegovog pisanja i zbog govora koje je vodio u svojoj kući sa suprugom i prijateljima. I zbog toga dobija 14 godina robije. Zato što je pisao i govorio. To je pravo lice komunizma, pravo ime, to je jedina istina o komunizmu, sve ostalo je privid. U toku suđenja 1983. godine komunistička štampa objavljuje tekstove zbog kojih se sudi Aliji. Među narodom se stvara atmosfera odobravanja, pa stiče među velikim procentom Bošnjačkog naroda odobravanje i simpatije.Treći režim koji je sam stvarao bilo je čudo bosanskog otpora. Po izlasku iz zatvora staje na čelo SDA i izgradnje demokratije. Alija je vodio proces izgradnje najveće političke stranke Bošnjaka u njihovoj povjesti. Vodio je proces vraćanja suvereniteta BiH i članstva u UN. Vodio je proces odbrane BiH i komandovao najsnažnijom Bosanskom vojskom u povijesti BiH.Ta vojska je zvanično na dan Dejtona imala 220.000 vojnika. Alija je upisao pravo ime svoga naroda i svoga jezika nakon što su bili zabranjeni više od stoljeća, upisao u Ustav države. Alija je vodio najteže domaće i međunarodne pregovore u historiji ove države. Alija je potpisao ugovor sa kojim smo nezadovoljni, većina nas, Dejton, ali ugovor koji je najjači te vrste u hiljadu godišnjoj historiji Bosne. Najjači je međunarodni ugovor te vrste, nikada više tako moćnih zemalja svijeta nije stavilo svoj potpis na neki papir kao što je to ovaj sporazum. Alija je bio običan čovjek i opredjeljen musliman, bio je jedan od nas. Alija je bio simbol svih nas, Bošnjak uspravljeni, odlučni, čestiti. Alija je uvijek radio za opće dobro, to je Alijina poruka, raditi za opće dobro i sam i zajedno, trajno bez prestanka i nikad ne računajući šta ja to dobivam''.