Promocija petog izdanja romana ''Žrtvovanje vuku''
U četvrtak, 16. februara, u Velikoj Sali Općine Stari Grad održana je promocija petog izdanja romana ''Žrtvovanje vuku'', autora Mirsada Sinanovića, novinara, publiciste i književnika. O knjizi su govorili akademik Dževad Jahić (profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, te potpredsjednik Bošnjačke Akademije Nauka i Umjetnosti), Bajro Perva (novinar, publicista i književnik), te hfz. Husein ef. Čajlaković. Akademik Jahić je naglasio da postoje dvije istine, to su historijska istina koja se bilježi kroz historijske dokumente, knjige, publikacije, memoristiku; te literarna istina kod koje se kroz literarne radove prikazuju činjenice iz prošlosti. Roman ''Žrtvovanje vuku'' je literarna istina u kojoj su ličnosti historijske, kao i događaji. Za čitanje ovog romana Mirsada Sinanovića čitatelj se treba pripremiti zbog mnogo prikaza i opisa koji izgledaju stravično i o kojima se ponekad polemizira u smislu da li ih trebaju sadržavati literarni radovi li ne. Međutim, ono što se dogodilo nama tokom agresije puno je satravičnije od naturalnih opisa koji su prikazani kroz književnost. Akademik Jahić naglašava posebnu ulogu jednog junaka iz romana, a to je Hamza, lik koji pokazuje hrabrost, odvažnost, odučnost, mudrost, ali i plemenitost prema neprijateljskim ranjenicima. U liku Hamze akademik Jahić vidi primjer kako treba izgledati jedan Bošnjak, i izražava nadu da će ovakvih ljudi među Bošnjacima biti u stvarnosti, puno više nego ih je sada.
Bajro Perva između ostalog je rekao: ''Poslije najnovije i, nadamo se, posljednje agresije na naš narod i naš životni prostor koji se zove Bosna i Hercegovina pojavilo se niz djela dokumentarnog, proznog, dramskog, poetskog sadržaja koji govore o stradanju bošnjačkog naroda. Svako od tih djela poduprijet će izgradnju kulture sjećanja u svakome od nas, a ona uvezuje generacije i stoljeća. Da se ne zaboravi. Spas od zaborava značit će i spas od budućeg zla, odnosno doprinijet će da se genocid više nikome, i nikada, ne dogodi. Jedno od tih djela je i roman 'Žrtvovanje vuku' Mirsada Sinanovića koji je doživio pet izdanja na bosanskom i po jedno izdanje na engleskom i arapskom jeziku. Ovaj je roman sublimacija dokumentarnog i literarnog, a kod većine likova zadržana su autentična imena. Tako je i sa toponimijom mjesta na kojima se dešava radnja romana. I s prvim čitanjem ovog djela nije teško zaključiti da su Bošnjaci žrtve mitomanske ideologije koljača koju, s koljena na koljeno, od Kosovskog boja do danas, pod motom osvete nad Turcima, četnici prenose na svoje nasljednike. Usprkos činjenici da Bošnjaci nisu Turci, niti 'poturčeni' Srbi, oni su meta osvete i istrijebljenja. Pisac kao jednu od metafora koljačke svijesti nalazi i u krvoločnoj životinji vuku, a, s druge strane, ponavljanje bošnjačkih žrtava na istim mostovima u Foči, u janjetu. Tako, uz mitomanski simbol vuka u svijesti četnika koljača ovdje se, na vrlo jasan način, vidi i zlehuda istina da žrtva, svojim dopuštanjem da joj se, od istih dželata i na istim mjestima, ponovi zločin, koincidira svijesti janjećeg žrtvovanja vuku.''
Autor romana iskoristio je ovu promociju da po prvi put kaže kako je došao na ideju da napiše roman. Naime, tokom agresije radio je kao novinar u Ljiljanu i imao je puno razgovora sa žrtvama zločina iz BiH, a pošto je iz Foče posebno ga je interesiralo to područje, pa je skupio700 ratnih priča iz Foče, koje su svjedočile o događajima u Foči. Također, njegova sestra je boravila u izbjeglištvu u Njemačkoj i tamo je upoznala suprugu jednog od učesnika agresije na BiH iz Foče, izvjesnog Stanka, koji je bio prinudno mobiliziran od Vojislava Maksumića nakon što je odbio da finansijski podrži srpske projekte u BiH. Stanko je slao pisama svojoj supruzi i često je opisivao događaje i dešavanja u Foči, a priliku da čita ta pisma imala je Mirsadova sestra koja ih je kopirala i ostavljala, tako da je nakon agresije Mirsad došao u posjed 59 ovih pisama. Sa ovih 59 pisama i 700 svjedočenja Mirsad je bio u dilemi da li ih objaviti kao dokument, svjedočenje događaja ili pokušati napraviti roman. Prevagnulo je ovo drugo i tako je nastao roman ''Žrtvovanje vuku''.
Omladinska konferencija nevladinih organizacija
U subotu, 17. marta u Konferencijskoj sali Centra za edukaciju i istraživanje NAHLA, a u organizaciji Udruženja ''Mladi muslimani'' održana je konferencija omladinskih nevladinih organizacija. Riječ je o redovnoj konferenciji koju već nekoliko godina organizira naše Udruženje. Ove godine održana su dva predavanja uz diskusije, a prezentiran je i rad Udruženja ''Prosvetitelj'' iz Srebrenice. Predavači su bili doc. dr. Ahmet Alibašić sa temom: ''Islamsko djelovanje u pluralnom društvu'', te mr. sci. hfz. Kenan Musić sa temom: ''Islamski pokreti – Između teološkog formalizma i suštinske duhovnosti''.
Docent Alibašić u svom predavanju između ostalog je naglasio sljedeće: ''Pitanje je kako vjeru živjeti u sekularnom društvu. Mi često griješimo i postavljamo Šerijat i sekularno društvo kao suprotnosti. Jer se kod nas Šerijat prevodi kao islamsko pravo ili islamski zakon. A kad kažemo zakon onda mislimo na zakon koji ima sankciju, ali ako postavimo Šerijat kao ibadet onda se u liberalnoj demokratiji nema ništa protiv ibadeta. Recimo u Francuskoj vlasti imaju obavezu da muslimanima obezbjede obavezu gdje će klanjati, da omoguće slobodu vjeroispovjesti. Sada je političko pitanje, a ne više pravno, da li će načelnik reći evo vam džamija. Etičke norme šerijata niko ti ne dira, ti možeš živjeti po etičkim i moralnim normama bez obzira na zakon i šta on kaže, da li je nemoral dozvoljen, kao prostitucija, homoseksualizam, preljuba, ti se svega možeš odreći i živjeti moralno. I ostaje treći dio Šerijata, a to je zakon. I tu dio tih normi može da se sprovede u sekularnoj državi. Ako se ti dogovoriš sa braćom i sestrama kako ćeš dijeliti imovinu, pa i po Šerijatskom porodičnom pravu, odeš kod sudije i on to tako zabilježi'', kaže Alibašić.
U nastavku docent Alibašić kaže: ''Druga stvar je veza između pravne i recimo etičke strane Šerijata. Na primjer, po etičkoj strani Šerijata zinaluk je zabranjen, a po pravnoj strani Šerijata to podliježe sankcijama. U laičkim državama zinaluk nije kažnjiv, ali ti ako se držiš moralne strane Šerijata ispunjavaš i njegovu pravnu stranu. Na to također otpada dobar dio pravnog okvira Šerijata, odnosno dobar dio možeš prakticirati i u laičkoj državi. Dakle, ako ovo razložimo vidimo da je Šerijat dobrim dijelom primjenjiv u sekularnoj državi. Koji je to procenat nije zahvalno govoriti, ali je sigurno značajan. Zašto je to važno, zato što je mnogo važan mentalni odnos prema nečemu. Kako se ti postaviš prema društvu, da li ćeš reći da u nekom društvu nemaš slobodu prakticiranja i ispoljavanja vjere nikako, malo ili mnogo. Kako se postaviš ti tako će se postavitii društvo prema tebi. U ovakvom poimanju Šerijata i slobode nismo ni mi dovoljno učinili u društvu da bi bili shvaćeni. Tu je velika odgovornost na zajednicama islamskim, kod nas i u drugim.
Na početku svog izlaganja hafiz Musić osvrnuo se na naslov teme koja mu je ponuđena, a koja glasi ''Islamski pokreti – između teološkog formalizma i istinske duhovnosti'', naglašavajući da u islamu nema teologije, jer mi nemamo nauku o Bogu, te kada govorimo o istinskoj duhovnosti da i tu možemo naići na probleme u smislu da u jednom gradu pripadnici dva tarikata će se razići oko toga čija duhovnost je istinska. Druga stvar koju je potencirao hafiz Musić jeste neznanje, koje je nažalost dobro prisutno kod nas, pojedinačno, u okviru organizacija koje se referiraju na islam, te čak i unutar IZ. Islam nije naše tumačenje i naše viđenje islama. I naveo nekoliko primjera kojima je prisustvovao, npr. predavanje jednog hafiza u ramazanu koji je govorio tako da sa tog predavanja izađeš sa uvjerenjem da niko ko nije hafiz neće ući u džennet. Kako izaći iz ovoga, samo na dugoročne staze smatra hafiz Musić. A ovo će se ostvariti kroz tri principa, tri smjernice: Princip ljubavi prema ummetu; Princip poštovanja odnosno, ne ulaženja u razilaženja; Princip neosuđivanja bilo koga., tj. poštovanje privatnosti drugog. I za kraj hafiz Musić je naglasio četiri stvari koje mora imati svaki pojedinac i organizacija koja se referira na islam ili je islamska zajednica, a to su: Kvalitet, Kontinuitet, Konzistentnost, Kreativnost.
Promocija knjige ''lanet olsun...'' u Općini Novi Grad
U utorak, 20. marta u Vijećničkoj Sali Općine Novi Grad Sarajevo, promovirana je knjiga ''LANET OLSUN...'' autora Anesa Džunuzovića. Organizator promocije bila je SDA Novi Grad. Promotori knjige bili su Izet Mujezin i mr. Elvir Resić, koji su istakli značaj pisanja knjiga o zločinima koji su se desili Bošnjacima tokom agresije 1992.-1995. godine. Na kraju se skupu obratio i autor, a potom je uslijedila duga diskusija u koji su prisutni izrazili veliko interesovanje za sadržaj knjige.