Sjećanje na emeritusa prof. dr. Omera Nakičevića: Bio je Omer svoga vremena
Sjećanje povodom preseljenja na ahiret emeritusa prof. dr. Omera Nakičevića održano je danas u amfiteatru Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu.
Prisutnim su se obratili dekan Fakulteta prof. dr. Mustafa Hasani, prof. dr. Zuhdija Hasanović, prof. dr. Adnan Jahić i prof. dr. Dževad Hodžić, u ime reisul-uleme i Rijaseta Islamske zajednice.
- Moramo istaći doprinos profesora Nakičevića ukupnoj obrazovnoj misiji i djelovanju Islamske zajednice ali i naučno-istraživačkim projektima Islamske zajednice, ali i šire akademske zajednice u Bosni i Hercegovini. Značajno je zadužio sve naše obrazovne ustanove i Islamsku zajednicu u cjelini - poručio je ovom prilikom prof. dr. Dževad Hodžić, direktor Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice.
Dodao je da nas je profesor zadužio i "putem svojih učenika i studenata, na koje je izvršio često dalekosežan utjecaj svojim podsticajima, ohrabrenjima, strogim zahtjevima, a istovremeno šarmom vlastite strogosti, otmjenosti, životne i profesionalne discipline i radne energije".
- Na mnoge studente i učenike je utjecao prvenstveno kao pedagog i učitelj, vjerodostojno im prenoseći svoju temeljnu poruku - život koji je prema islamskom učenju ulaganje, a ne trošenje, mora imati cilj kao svoje vitalno uporište, a onda slijede rad, borba strpljenje, disciplina, ustrajnost, privrženost, koje je profesor zahtjevao, svjedočeći ih vlastitim životom, životom koji je bio velik, ispunjen iskušenjima, uspravan i dostojanstven - akcentirao je Hodžić.
Dekan Hasani ovom prilikom podsjetio je na veliko naslijeđe profesora Nakičevića, ističući da je u njemu primjer za sve nas.
- Njegovo naslijeđe je veliko, razuđeno u smislu različitih polja djelovanja, jer je on bio profesor, naučnik, istraživač, pisac, odgajatelj, rukovodilac, dekan, neko ko je vodio razne projekte, neko ko je volio da se druži s ljudima, posebno s mlađim kako bi ih poticao na rad, učenje, znanje. Bio je vrlo zahtjevan čovjek, bio zahtjevan i kao profesor, tražio je od nas da puno radimo, ali smo ga svi voljeli, jer je bio principijelan, dosljedan - izjavio je dekan Hasani.
Profesor Nakičević je uvijek imao viši cilj - a to je potreba za znanjem, akcentirao je dekan.
- Nije se bavio ljudima, bavio se idejama i projektima. To je velika karakteristika.
Deset godina je bio u zatvoru, i poslije tih zatvorskih dana je često bio izložen raznim situacijama. Nevjerovatno, ljudima nije zamjerao, to je ljudska veličina. Imao je šta kome zamjeriti, ali je uspio da nadiđe, da oprosti, da kontekstualizira ljudska ponašanja oko sebe, to jeste njegova veličina, taj primjer bi danas mnogi trebali da slijede - naglasio je Hasani, te dodao da je profesor Nakičević neizmjerno volio Fakultet, i da je iza sebe ostavio uspješno provedene značajne, velike projekte, među kojima je obnova zgrade Fakulteta.
Kako je kazao prof. dr. Zuhdija Hasanović, koji je bio asistent rahmetli profesora, on je bio učitelj u učionici, ali i izvan nje, u životu, pa i više od toga.
- Ne samo da je učio, odgajao, nego je i pokazivao istinsku brigu za svakog svog učenika i studenta. Bio je roditelj", istaknuo je on.
Dodao je da "danas imamo dosta naučnika koji se bave hadisom i našom kulturnom historijom i nadamo se da će koliko-toliko uspjeti na tim poljima nadomjestiti gubitak kojeg osjeća akademska zajednica u Bosni i Hercegovini preseljenjem prof. dr. Omera Nakičevića na ahiret, ali, nažalost, dugo će trebati da se nadomjesti snaga ličnosti koju je svakim svojim činom, pokretom i riječju pronosio prof. dr. Omer Nakičević."
- Volio bih da ne zaboravimo njegove riječi: "Čovjek se mora truditi da bude najbolji u svojoj struci ako hoće da uspije, a najbolji se ne biva tek tako, nego se mora uložiti mnogo rada, mora se smisleno provoditi vrijeme, koristiti ga što bolje dok se može. Slaviti Allaha, dž.š., i raditi, ali istinski raditi".
Rahmetli profesor je bio paradigma Bošnjaka, vjernika, naučnika i pedagoga koji je cijeli svoj život u potpunosti posvetio obrazovanju mladih generacija, koji je jasno znao svoj cilj i nije se ustručavao podnijeti i najveće žrtve kako bi taj cilj ostvario. Bio je Omer svoga vremena - poručio je Hasanović.
Prof. dr. Adnan Jahić kazao je da su preseljenjem prof. dr. Nakičevića Bosna i Hercegovina i Bošnjaci ostali bez jednog od najsvjetlijih predstavnika intelektualne aristokratije, a Islamska zajednica bez znalca bogate islamske baštine.
- Njegova sjajna bibliografija i akademska karijera svjedoče o vrijednostima za koje se zalagao. Profesor Nakičević zaslužuje da bude uklesan zlatnim snovima u analima predanog rada i posvećenosti islamskim naukama i tradiciji, a budućim generacijama ostaje da iskoriste potencijal njegovog naslijeđa - akcentirao je on.
Program je moderirala prof. dr. Zehra Alispahić.
Nakon obraćanja, proučena je i hatma-dova.
Profesor Omer Nakičević je na bolji svijet preselio 23. augusta u 98. godini života, a njegovom smrti Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Univerzitet u Sarajevu, Fakultet islamskih nauka u Sarajevu ostali su bez uglednog profesora, istaknutog i društveno angažiranog intelektualca.
(MINA)
Od korupcionističke do terorističke stigmatizacije Bošnjaka
Piše: AJDIN HUSEINSPAHIĆ
Svaki vid nasilja, terora, zla i zločina mi, Bošnjaci, oštro osuđujemo. Napad na našu policiju napad je na državu i tu nema dilema. Bošnjacima je barem jasno šta je država i koliko vrijedi uložiti vlastitih napora za očuvanje države i njenih institucija. Istovremeno smo svjesni da mnogi subjekti u ovoj državi ne žele ovu državu, ne čuvaju njen sveukupni integritet, ne mare za njen subjektivitet, njenu nezavisnost i državnost. Pošto je i vrapcima na grani jasno koliko i kako ova država može napredovati sa svim tim antidržavnim subjektima i politikama, molimo javnost, domaću, regionalnu i internacionalnu da Bošnjacima ne nameće kolektivnu inkriminaciju, da Bošnjake ne terorizira nivelacijom pozicija političkih subjekata u zemlji, kako tokom agresije tako i danas!
Mi, Bošnjaci, ali i sve patriote, znamo ko ovu državu ne želi i od čije smo agresije, genocida i UZP Republiku Bosnu i Hercegovinu branili, ne samo devedesetih nego i četrdesetih godina XX vijeka. Međutim, hoćemo li ikada shvatiti da iz jednog zla vrlo lahko i neprimjetno možemo pasti u drugo zlo?! Da bismo to shvatili, mi Bošnjaci, koji jasno vidimo da smo na odstrjelu mnogih kako unutardržavnih tako i regionalnih politika, moramo shvatiti da se protiv Bošnjaka i Bosne i Hercegovine i dan-danas vodi poseban oblik rata, tzv. hibridni rat. Shvatiti i pokrenuti se, napokon! Međutim, zabrinjava da ova priča zanima više naše susjede nego li nas Bošnjake, kao i ostale patriote. Razloge toga možemo tražiti u odsustvu bošnjačke političke svijesti, ali i vizije o pitanju zaštite nacionalnog identiteta Bošnjaka, očuvanja državnosti i nezavisnosti zemlje, kao i nužne požrtvovanosti o ovom pitanju na koju Bošnjaci moraju biti spremni. Vratimo se terorističkom činu u Bosanskoj Krupi!
Ono što ćemo vrlo teško saznati u slučaju ubistva policajca u Bosanskoj Krupi jeste to ko uistinu stoji iza tog čina, kao i iza akcije ciljanog privođenja i hapšenja hzf. prof. Kanurića i još nekoliko hafiza i uglednih Bošnjaka. Već smo navikli da se u javnom prostoru i na sam spomen terorizma u vezu dovode muslimani, odnosno Bošnjaci. Prije nego su po pitanju terorizma u Bosanskoj Krupi poduzete bilo kakve zvanične akcije, određeni mediji plasirali su kvaziinformaciju o “ekstremističkim, vehabijskim grupama” (sic!). Već su, ne samo Bošnjaci, nego i muslimani širom svijeta “navikli” da za njih ne važi presumpcija nevinosti kad je riječ o terorizmu, ekstremizmu, fundamentalizmu, radikalizmu itd. To postaje globalna hipoteka muslimana u svijetu, a temeljem koje mnogi imperijalisti ostvaruju vlastite interese. To nije ništa novo otkad je svijeta i vijeka, ali je novo to što Bošnjaci spavaju zimskim snom – dok su njihove institucije paralizirane i premrežene antibošnjačkim interesima – bez konkretnih akcija i planova itd. Vratimo se dvije decenije unazad!
Sjećamo li se 2002. godine i hapšenja nevinih ljudi, odnosno tzv. Alžirske grupe, sjećamo li se tog performansa koji je napravljen da bi se dodvorilo svijetu, makar i na svoju štetu?! Mediji su likovali, malo ko je imao hrabrosti išta napisati u prilog odbrane tih lica, mnogi su se bošnjački političari ponašali ljigavo i puzajuće. Ljudi su na pravdi Boga kidnapirani, procesuirani, nikad presuđeni, na koncu oslobođeni, i ko je za to odgovarao? Niko! Kako se gledalo na one koji su tada nevino uhapšenim davali podršku? Gorko i sumnjičavo, kriminogeno i nasrtljivo! Jednostavno kazano, mnogi Bošnjaci su “klepili ušima”, “podvili rep”, “progutali žabu” i isporučili grupu ljudi, snishodljivo se ponašali i opetovano na izborima podršku dobijali. Bošnjak na čelu tadašnjeg Vijeća ministara sada sjedi u Ujedinjenim nacijama! Salto mortale! Zato, danas, uz uvažavanje svih pravnih principa, valja otvarati oči svima, a posebno Bošnjacima, valja ukazivati na potencijalne probleme nametanja kolektivne krivice, stigmatiziranja Bošnjaka, gaženja pravnih principa, promoviranja nepravde, medijskog linča, slijeganja ramenima i medijskog donošenja presude i prije podizanja optužnice! Vjerujem da Bošnjaci na greškama uče, istina skupo plaćenim vlastitim greškama!
Podsjetimo se i na 2018. godinu i slučaj “terorizma”, odnosno ubistva policajaca Adisa Šehovića i Davora Vujinovića. Sjećate li se da li se tada uključila SIPA, odnosno viši nivoi policijsko-sigurnosnih, istražnih i pravosudnih tijela? Dakako, da nisu! Istragu su provodila niža policijsko-istražna tijela! Da li je tada predmet preuzelo Tužilaštvo Bosne i Hercegovine? Dakako da nije, iako je riječ o napadu na državu, iako su ubijena dva policajca! Predmet je završio na nivou Tužilaštva Kantona Sarajevo i Kantonalnog suda. Sjećate li se da li je slučaj ubistva dvojice policajaca bio okarakteriziran kao terorizam? Naravno da nije! Sjećate li se koliko traje istražni i sudski proces o tom pitanju te da li je i koliko interesantan javnosti, odnosno koliko je medijski eksploatiran? Kome i šta nije jasno? Ide se po oprobanom receptu. Ako nemaš materijala za stigmatiziranje Bošnjaka, ma koliko slučaj bio kompleksan i težak, ignoriraj ga, izmakni izvan radara, izvan očiju javnosti itd.
Mnogi Bošnjaci nažalost nemaju snage da budu svoji na svome, da se navedenim pitanjima iskreno posvete, pa se radije bave međusobnim naklapanjima, unutrašnjim optužbama, obavještajnim i kontraobavještajnim optužbama i sl.!
Ništa nije slučajno, pa tako ni to što paralelno sa slučajem u Bosanskoj Krupi svjedočimo “bošnjačko-ministarskoj histeriji”, paušalnim ocjenama, ali i vrlo ozbiljnim optužbama, ne samo na račun bošnjačkog nego cijelog patriotskog bloka, slobodnih medija itd.? Zar nam nije očigledno da je u pitanju pripremanje terena za neke nove unutarbošnjačke udare, makar to sve Bošnjake koštalo i identiteta i države?! Sve je to osmišljena i dobro dirigirana aktivnost, što nije ništa novo u povijesti ove zemlje. Dirigenti su bili stranci, a izvršioci domaći izdajnici!
Na koncu, kad sve sagledamo, iskrenog patriotu, Bošnjaka, najviše boli politička glupost, egoizam, snishodljivost, poltronstvo, sužanjstvo, lahkomislenost, umišljenost, neiživljenost samih Bošnjaka koji se nalaze u organima vlasti i koji ondje u najvećem broju služe vlastitim interesima, i to onim najnižim, prizemnim, strastima prvobitne akumulacije kapitala ili interesima drugih, najčešće stranih faktora koji im to, na koncu, kompenziraju određenim političkim pozicijama. Međutim, to nije ništa novo, a za one koji žele analizirati gotovo istovjetnu dionicu u prošlosti ove zemlje preporučujemo da analiziraju Pokret za autonomiju Bosne 1831. godine, a ako se pitaju da li smo imali ovakvih političara i stranaca kao danas, neka izuče tadašnje bošnjačke političke vođe, kao i stranog predstavnika u liku Omer-paše Latasa. Pametnim i razumom obdarenim ljudima ovo će biti dovoljno da donesu vlastite zaključke!
In Memoriam: Mevlida Serdarević (1942-2024)
Nakon teške bolesti u jutarnjim satima 30.10.2024. godine u 82 godini života u Sarajevu preminula je Mevlida Serdarević, višedecenijska aktivistica u oblasti očuvanja, zaštite i promocije kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Bosne i Heregovine i bošnjačkog naroda.
Mevlida Serdarević je rođena 1942. godine u Dubrovniku gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirala je na Pravnom fakultetu u Sarajevu 1966. godine gdje je i provela svoj radni vijek.
Gotovo čitav radni vijek provela je na poslovima pravne zaštite baštine u Zavodu za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Bosne i Hercegovine u Sarajevu.
U Muzeju Sarajeva obavljala je dužnost direktora ove institucije od 1998-2007. godine gdje je dala nezamjenjiv doprinos na unapređenju rad a i djelovanja Muzeja. Posebnu zaslugu ima za očuvanje i prezentaciju multietičnosti Sarajeva, kao temeljne vrijednosti zajedništva različitih vjerskih i etničkih skupina kroz stoljeća.
Autorica je monografije „Pravna zaštita kulturno-historijskog nalijeđa BiH (nastajanje, očuvanje, destrukcija), prve takve vrste u Bosni i Hercegovini. (Međunarodni centar za mir, biblioteka Baština, 1997.). Tokom svog plodonosnog rada objavila je knjige: Priče i legende trebinjskih Bošnjaka, Priče i legende bošnjačkih porodica – Mehmedbašići iz Stoca, Priče i legende bošnjačkih porodica iz Hercegovine i Bosne, te Serdarevići iz Ljubinja. Strast za kulturom pokazala je i kroz istraživanje bošnjačkog bontona i objavu, u koautorstvu, knjige na tu temu: Bošnjačka kultura ponašanja. Također, koautor je i knjige Dječiji bonton, te niza referata, tekstova i bilješki o običajima i kulturi bošnjačkih porodica.
Bila je aktivna u nekoliko nevladinih organizacija gdje je dala izuzetan doprinos, a u Vijeću Kongresa bošnjačkih intelektualaca vodila je Savjet za historiju i promociju očuvanja kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa te bila članica Upravnog odbora u dva mandata. Bila je ustrajna u borbi da se očuva i sačuva materijalna i nematrijalna baština Bosne i Hercegovine, a posebno Bošnjaka.
“Svaki spomenik kulture odražava kulturu najmanje dva naroda – onog naroda koji ga je napravio i onog koji ga je čuvao; i to sam govorila pred vojnicima tokom rata”, kazivala je Mevlida Serdarević.
(Preporod.info)
Podkategorije
-
Iz drugog ćoška
Iz drugog ćoška
-
Vijesti iz BiH
Vijesti iz BiH
-
Vijesti iz svijeta
Vijesti iz svijeta