Emocionalna alhemija iskušenja na primjeru zemljotresa u Turskoj i Siriji
U mnogim ajetima i hadisima se iskušenja, nesreće, nedaće spominju, ali gotovo uvijek kroz pozitivnu perspektivu.
Uzvišeni Allah kaže u Kur’anu: “Ta, zaista, s mukom je i last (olakšanje), zaista s mukom je i last”. Ibn Kesir r.a. u svom tefsiru Kur’ana pojašnjava ove ajete sa sljedećim hadisom: Allahov Poslanik sallallahu alejhi we sellem je rekao: “Kada bi muka došla i ušla u kamen, za njom bi došlo i olakšanje da muku istjera”.
Suhejb, r.a. , pripovijeda od Allahovog Poslanika, s. a. v .s., da je rekao:
“Čudno je stanje vjernika, zaista je za njega uvijek dobro, a to nema niko osim vjernik. Ako ga zadesi nešto lijepo, zahvali se Allahu pa bude dobro, a ako ga zadesi nekakva nedaća , on se strpi pa mu opet bude dobro.“
Ako gledamo samo “dunjalučkim očima” onda nas prizori zemljotresa, poplava, oluja, cunamija, ratova koji se kroz godine nižu će nas učiniti izuzetno tužnim. Međutim, vjernik živi u balansu između dunjaluka i ahireta i uvjerene je da su iskušenja put do konačnog cilja.
Zemljotres koji je pogodio Tursku i Siriju je prilika da zastanemo i zamislimo se nad sobom, odgovornosti koju imamo u svojoj porodici, zajednici, poslu … i da unaprijedimo vještine, kapacitete, preveniramo štetno djelovanje prirodnih sila u okviru realnih mogućnosti.
Iz svake prirodne nesreće društvo ima priliku da izađe zrelije, da ispravi greške i da postavi nove društvene standarde. S druge strane oni koji su počašćeni da budu dio spasilačkih timova, humanitarnih i medijskih aktivnosti imaju ogromne mogućnosti da steknu nova iskustva i da unaprijede svoje vještine.
Svi oni koji su otišli u Tursku da pomognu će se vratiti mnogo jači i iskusniji i ako dođe do transformacije tog znanja i iskustva oni će ustvari najviše pomoći svom društvu.
Brojni članovi GSS-a, Civilne zaštite i drugih institucija koje su dostojanstveno predstavljali Bosnu i Hercegovinu ovih dana su svjedočili brojnim doživljajima koji će zasigurno obilježiti njihov život zauvijek.
Jednom takvom događaju svjedočio je Sedin Salić, novinar Media centra Islamske zajednice u BiH i portala Preporod.info, u Hataju.
On je svoje svjedočenje akcije spašavanja jedne starije ženske osobe i djevojčice prepričao u Jutarnjem programu Radija BIR.
- Jako je teško ostati hladan i smiren u ovakvim okolnostima. Ovo sinoć je bio najemotivniji detalj kojem smo do sada prisustvovali - kazao je Salić.
Ističe kako je njegov zadatak bio da snima tok spasilačke akcije, ali da jednostavno nije mogao pristati da samo to bude u prvom planu.
- U koloni na ruševinama je bilo praznih mjesta i kada su povikali da treba još ljudi, bez ikakve namjere da pripisujem sebi ikakve zasluge, ostavio sam kameru i otišao pomoći da se s ruševina spusti ta djevojčica. Ona ima otprilike desetak godina po mojoj procjeni, ali trenutak prenošenja od ruke do ruke izgledao je kao obrnuti proces dženaze, ponovno rađanje. Ta osoba, ta malehna duša, iskopana je iz ruševina kao iz mezara. Izašla je s osmjehom na licu i taj osmijeh je nagrada za sav trud i sve ono što ljudi ovdje rade - kazao je Salić.
Proteklih dana svjedočimo mobilizaciji državnih institucija, vjerskih zajednica, humanitarnih organizacija i pojedinaca u Bosni i Hercegovini, Sandžaku, našoj dijaspori i bošnjačkoj zajednici u Turskoj. Sve navedeno je za pohvalu, ali ako ovo ne iskoristimo za uspostavljanje i zadržavanje kontakta i saradnje i standardizacije procedura nećemo biti spremni za neko novo slično iskušenje.
Naravno, svaki događaj generiše i negativne reakcije, djelovanje onih koji nemaju baš najbolje namjere. Česte su manipulacije informacijama, vijestima, fakenews i pokušaji političke eksplatacije događaja. Nažalost, ni ovaj događaj nije mogao proći bez islamofobnog djelovanja desničara i pojedinih medija. Najistaknutiji primjer je karikatura francuskog satiričnog časopisa “Charlie Hebdo” koja je objavljena na dan zemljotresa i koja je izazvala brojne reakcije. Nažalost, ova karikatura je zorno pokazala koliko je velik nivo islamofobnog naboja prema muslimanima u francuskom društvu koji svoje ishodište ima u višestoljetnom kolonijalnom i orijentalnom odnosu.
Piše: Sanadin Voloder